Vlada usvojila rebalans Budžeta za 2006. godinu

Autor bsdpowa | 25 Dec, 2006
BANJA LUKA - Vlada Republike Srpske usvojila je danas, na 3. sjednici u Banjoj Luci, rebalans Budžeta Republike Srpske za 2006. godinu.Prema riječima ministra finansija Aleksandra Džombića, rebalans Budžeta iznosi 106,5 milona KM, čime je ukupan budžetski okvir povećan za 10 odsto i iznosi 1.205.170.000,00 KM.

On je na konferenciji za novinare istakao da će, do kraja mjeseca, iz sredstva rebalansa, u iznosu od oko 13,2 miliona KM, biti isplaćena polovina jedne zaostale penzije.

Ministar Džombić je dodao da će iz rebalansa, za bruto plate i naknade za osnovno obrazovanje biti izdvojeno 5.150.000,00 KM, dok će za plaćanje ugovornih usluga u visokom obrazovanju biti izdvojeno 2.900.000,00 KM.

«Za kapitalna ulaganja u objkete Vlade Republike Srpske namijenjeno je 6,5 miliona KM, a odnosi se na obaveze iz ugovora u vezi s preuzimanjem zgrade «Telekoma Srpske» od strane Vlade», rekao je ministar Džombić.

On je istakao da će za poboljšanje uslova u oblasti zdravstva biti obezbijeđeno ukupno 1.994.000,00 KM, dok će za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih lica biti izdvojeno 2.750.000,00 KM na ime ranijeg duga, te 1,4 miliona KM za finansiranje povratka.

Od ostalih važnijih stavki, minisatar Džombić je naveo da će biti obezbijeđeno dodatnih 5.000.000,00 KM za sufinasiranje projekata JP «Putevi RS», te dodatnih 600.000,00 KM za rad predstavništava RS u inostranstvu.

Govoreći o razlozima za rebalans Budžeta, ministar Džombić je rekao da su ostvareni poreski prihodi veći za 12 odsto u odnosu na plan, dok su prihodi od poreza na dobit preduzeća povećani za 51 odsto, odnosno sa 20,9 miliona KM koliko je planirano na 31,6 miliona KM.

«Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH su veći za 10 odsto i, od prethodno planiranih 726,3 miliona KM, sada su procijenjeni na 797,8 miliona», rekao je ministar Džombić i dodao da je naplata zaostalih obaveza uvećana za 61 odsto, dok su prihodi od dividendi veći za 60 odsto.

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu i uputila ga Narodnoj skupštini RS u hitnu proceduru. Prema riječima ministra Džombića, suština izmjena i dopuna ovog zakona odnosi se na raspodjelu prihoda od indirektnih poreza između opština i Vlade Republike Srpske.

Dosadašnjim zakonom opštinama je pripadalo 23 odsto od indirektnih poreza, Vladi 73,5 odsto, a Javnom preduzeću «Putevi RS» 3,5 odsto. Ministar Džombić je rekao da se prema predloženim izmjenama i dopunama ovog zakona Vlada odriče jednog procentnog poena u raspodjeli prihoda i pripadaće joj 72,5 odsto, opštinama će pripadati 24 odsto, a «Putevima RS» ostaće 3,5 odsto, kao i do sada.

On je ocijenio da će po ovom osnovu opštine dobiti između 10 i 12 miliona KM više u odnosu na raspodjelu prihoda od indirektnih poreza prema važećem Zakonu.Ministar finansija je dodao da će do kraja godine biti primjenjivan postojeći Zakon, i istakao da će 7,5 miliona KM iz rebalansa Budžeta za ovu godinu, biti namijenjeno opštinama koje su zbog neadekvtne primjene koeficijenata imale manje prihoda u ovoj godini.

Vlada Republike Srpske danas je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku, te Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima i uputila ih u skupštinsku proceduru.

Članak in Generalna | Komentari (0) | Trekbekovi (0)

Mittal rudnici Prijedor - Najavljena investicija od 30mil evra

Autor bsdpowa | 24 Dec, 2006

PRIJEDOR - Glavni menadžer rudnika Prijedor Murari Mukardži (Mukherjee) izjavio je da je Odbor direktora Arcerol Mittal kompanije odobrio investiciju od 30 miliona eura za projekat aktiviranja kopa Buvač, koji bi trebao biti proveden do juna 2009.

Sa budućeg kopa, čije se rezerve procjenjuju na 50 miliona tona željezne rude, ruda bi se njegovim aktiviranjem eksploatisala u narednih 30 godina.
Mittal rudnici Prijedor zapošljavaju 710 radnika i ove godine su proizveli nešto više od 1,5 miliona tona robne rude, i njenom isporukom poljskim, češkim i rumunskim željezarama, koje su, također, u sastavu Arcerol Mittal kompanije, ostvarili prihod od 120 miliona KM.

Direktor preduzeća Mladen Jelača kazao je da će i u idućoj godini željezarama isporučiti istu količinu robne rude i naglasio da ih pored uobičajenih radnih obaveza na eksploataciji rude, čekaju poslovi na realizaciji projekta kopa Buvač.
Dodao je da su Mittal rudnici Prijedor jedno od najuspješnijih preduzeća u BiH, jer je izraslo na temelju nekadašnjeg Rudnika željezne rude Ljubija, koji je bio okosnica razvoja prijedorske opštine.
Na sinoćnjoj svečanosti u Laktašima Mukardžiju (Maurijarij) je uručeno priznanje za najmenadžera u BiH i jugoistočnoj Evropi u oblasti metalurgije.

Članak in Generalna | Komentari (1) | Trekbekovi (0)

”Blic.net” u rukama ”Telekoma Slovenije”

Autor bsdpowa | 24 Dec, 2006

BANJALUKA - "Telekom Slovenije" je sa preduzećem "Sinfonika" iz Ljubljane potpisao ugovor o preuzimanju banjalučke firme "Blic.net", najvećeg privatnog internet provajdera u RS, po cijeni od 390.000 evra, potvrđeno je u tim kompanijama.

Slovenački telekom na svom veb sajtu navodi će dokapitalizovati "Blic.net" sa milion evra."Zbog velikog tržišnog potencijala i mogućnosti usvajanja novih usluga u BiH ovo preuzimanje je za nas veliki izazov. Dugoročni cilj 'Telekoma Slovenije' je da 'Blic.net' postane jedan od najvećih ponuđača naprednih telekomunikacionih usluga na području BiH", navode u toj kompaniji.

Mirko Veselić, tehnički direktor "Blic.neta", firme koja se još formalno nalazi u sastavu "Sinfonike", izrazio je očekivanje da će slovenački telekom operater u roku od mjesec dana završiti sve procedure u vezi s preuzimanjem.

"Veoma bitna činjenica za dalji razvoj ove firme je to što nas preuzima respektabilna kompanija kao što je 'Telekom Slovenije'. Puno će nam značiti njihova finansijska, stručna i logistička podrška za širenje na tržištu BiH, gdje će vjerovatno ići s ponudom triple play usluge (paket servis fiksne telefonije, interneta i TV-a)", kazao je Veselić.

On vjeruje da će novi vlasnik zaposliti nove radnike, te korisnicima, uz širu paletu modernih i kvalitetnih usluga, ponuditi i povoljne cijene."Blic.net", koji ima 21.000 korisnika u Banjalučkoj regiji, je za prvih osam mjeseci prihodovao 441.000 evra od čega je ostvario neto profit od 24.371 evro. Po broju korisnika, kako navode, pariraju i TEOL-u, javnom provajderu "Telekoma Srpske".

P. Klincov

Članak in Generalna | Komentari (0) | Trekbekovi (0)

Slovenci žele da ulažu u Ugljeviku

Autor bsdpowa | 24 Dec, 2006
BANJALUKA - Holding slovenskih elektrana (HSE) zainteresovan je za ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, saopšteno je poslije jučerašnjeg sastanka čelnika HSE sa premijerom RS Miloradom Dodikom i ministrom privrede, energetike i razvoja Rajkom Ubiparipom.

Poslije susreta sa Slovencima Ubiparip je rekao da će se u narednih nekoliko dana pristupiti formiranju zajedničkog tima, koji će imati zadatak da utvrdi na koji način se mogu povećati kapaciteti Termoelektrane u Ugljeviku za oko 30 odsto.

Osim investiranja u povećanje proizvodnje u ugljevičkoj Termoelektrani, prenio je Ubiparip, Slovenci se interesuju i za mogućnosti formiranja nove kompanije, koja bi ušla u projekat gradnje druge faze termoelektrane Ugljevik, koja bi imala kapacitet između 300 i 400 megavata.

"Jože Zagožen, generalni direktor HSE, istakao je da je njegova kompanija zainteresovana za ulaganje u revitalizaciju postojeće Termoelektrane u Ugljeviku i izgradnju nove termoelektrane i rudnika", saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću. Dodaje se da je na sastanku, kojem je prisustvovalo i rukovodstvo RiTE Ugljevik, dogovorena dinamika daljih razgovora o konkretizaciji saradnje na ovom projektu.

Rudnik i TE Ugljevik su izgrađeni na području ugljevičkog ugljenog basena, koji raspolaže ukupnim rezervama od 462 miliona tona uglja. Inače, RiTE Ugljevik je prema podacima Nadzornog odbora "Elektroprivrede RS" jedino preduzeće iz sistema elektroprivrede, koje je ove godine poslovalo negativno.

R.Šegrt

Članak in Generalna | Komentari (0) | Trekbekovi (0)

Izgradnja turističkog kompleksa u okolini Trebinja

Autor bsdpowa | 23 Dec, 2006
TREBINJE - Projekat podrazumijeva turističko-rekreativni kompleks, na površini od 400 do 500 hektara, u morskom zaleđu i neposrednoj blizini Trebinja, između mjesta Ljubovo i Duži, u neposrednoj blizini magistralnog puta Trebinje - Dubrovnik. Vrijednost cjelokupne investicije kreće se oko 400 miliona eura. 
 
Opština Trebinje i grupa preduzeća pod krovnom firmom "Hosting" d.o.o. iz Ljubljane na ivičnim dijelovima Trebinja sa opštinom Dubrovnik uskoro će pokrenuti projekat izgradnje turističkog kompleksa. Vrijednost cjelokupne investicije, zavisno od konačno definisanih smještajnih kapaciteta i njihove kategorizacije, iznosiće preko 400 miliona eura.
Projekat "Trebinje Resort" podrazumijeva turističko-rekreativni kompleks, na površini od 400 do 500 hektara, u morskom zaleđu, između mjesta Ljubovo i Duži, i u neposrednoj blizini magistralnog puta Trebinje - Dubrovnik. Uz smještajne kapacitete, oko 5.000 kreveta, na nivou kvaliteta četiri-pet zvjezdica, ovaj turistički kompleks nudio bi raznovrsne programske sadržaje. Od vodenih parkova, preko golf igrališta, sportskih dvorana i terena, kazina, zabavnih sadržaja do reprezentativnih restorana, butika i drugih pratećih sadržaja. Realizacijom projekta, planirano je otvaranje oko 1.500 novih, neposrednih radnih mjesta u turističkom naselju, kao i dodatnih 1.500, koja bi bila usko povezana sa poslovanjem ovog kompleksa.

Vlada Republike Srpske u potpunosti je podržala aktivnosti na realizaciji projekta "Trebinje Resort", uz ocjenu da je riječ o dobrom, realnom i atraktivnom projektu. U koliko projekat bude zaživio i nađe se pred realizacijom, Vlada RS spremna je da, sa pozicija Razvojne investicione banke, taj projekat podrži do 10 odsto od ukupne vrijednosti investicije. Taj dio sredstava, kako je istaknuto, bio bi investiran u izgradnju komunalnih i drugih potrebnih sadržaja.

Grinfild koncept: Grupa „Hosting“ u regionu jugoistočne Evrope radi već oko devet godina. Njihov dosadašnji posao svodio se na konsalting, inženjering i razvoj turističkih projekata. Opredjeljenje im je, kako ističu iz tog slovenačkog preduzeća, razvoj takozvanih grinfild turističko-investicionih projekata. Posljednjih godinu dana analizirali su prostor oko Trebinja i nakon razgovora sa predstavnicima opštine Trebinje i analiza mogućih mikrolokacija, prirodnih uslova, prometnih, kulturnih i drugih resursa odlučili su da im je lokacija između mjesta Ljubovo i Duži najpogodnija.

"Jedno vrijeme tražili smo lokaciju u zaleđu Jadrana, koja bi bila pogodna za razvoj grinfild koncepta turističke ponude. Ovo je tek početak konceptualnog planiranja projekta. Još nije potpisan ugovor sa opštinom Trebinje. Nakon podrške koju smo dobili od Vlade Republike Srpske i, nadam se, skore podrške Skupštine opštine Trebinje, očekujemo da u skorom vremenu bude potpisan ugovor o izgradnji turističkog kompleksa 'Trebinje Resort'. S naše strane, potpuno smo ubijeđeni u mogućnost razvoja ovog projekta na predviđenoj lokaciji", kaže za “Novi Reporter” Peter Vesenjak, direktor firme „Hosting“ d.o.o. Ljubljana.

Kako ističu u toj firmi, potpisivanje ugovora između firme „Hosting“ i opštine Trebinje očekuje se najkasnije do početka februara naredne godine. Prva faza razvoja projekta, od osnivanja zajedničkog društva, koje će biti nosilac svih aktivnosti, do zatvaranja finansijske konstrukcije, trajala bi od 15 do 20 mjeseci. Nakon toga, za izvedbenu fazu kompletnog projekta biće potrebno još tri do pet godina. "Trebinje Resort", kako je planirano, treba da zaživi najkasnije za sedam godina, što je, kako ističu iz „Hostinga“ realan rok za jedan ovako veliki projekat.

“Naša firma je razvojni investitor koji ulaže u razvoj projekta u prvoj fazi – izradu sve potrebne dokumentacije, analiza, studija i urbanističko-arhitektonskih rješenja, koje treba da budu podloga za prihvaćanje prostornih planova i sprovođenje svih aktivnosti u stvaranju uslova za razgovor i ulazak finansijskog investitora. U ovoj fazi, mi još ne možemo govoriti o njihovim imenima, jer finansijska konstrukcija nije zatvorena ”, kaže Vesenjak.

Izgradnja aerodroma: Prvi čovjek slovenačkog preduzeća navodi da su se odlučili za okolinu Trebinja jer je riječ o mediteranskom podneblju sa izuzetno povoljnom klimom: “Klimatski uslovi bili su jedan od bitnih faktora. Razlog više da se opredijelimo za pomenuto područje bili su i blizina parkova prirode Tjentišta, Žabljaka i Tare, kao i Jadranskog mora, Dubrovnika… Sve se to nalazi u bliskom okruženju, na samo par sati vožnje. Ako se tome doda kulturna baština Trebinja i njegove okoline, manastiri i crkve, ovo područje postaje izuzetno atraktivno kao turistička destinacija za odmor i relaksaciju.”

Jedan od bitnih uslova da bi ovaj turistički kompleks funkcionisao kako treba jeste moderna i brza saobraćajna veza. Na četrdesetak kilometara od Trebinja nalaze se aerodromi kod Dubrovnika i Tivta, a uskoro bi, kako je najavljeno iz Vlade RS i opštine Trebinje trebalo doći i do gradnje aerodroma u mjestu Zupci nedaleko od Trebinja. Prema riječima Vesenjaka, najava izgradnje aerodroma, dodatno je uticala na njihovu odluku da izaberu okolinu Trebinja za mjesto gradnje modernog turističkog kompleksa: “Riječ je o dva projekta koji su međusobno povezani i zavise jedan od drugog. Naravno, ne treba zaboraviti naglasiti da je Vlada RS najavila i izgradnju autoputa do Dubrovnika u sljedeće dvije, tri godine što će apsolutno doprinijeti pozitivnim efektima našeg projekta.”

Sudeći prema spisku projekata čija je realizacija najavljena za naredni period, izgradnja turističkog kompleksa u okolini Trebinja, elektroenergetskih objekata u okviru projekta “Gornji horizonti”, oživljavanju spomen-kompleksa Sutjeska odnosno Tjentišta (projekat vrijedan četiri miliona eura), izgradnja saobraćajnice Tjentiše - Gacko... prostor Hercegovine u bliskoj budućnosti mogao bi da postane jedno veliko gradilište.A šta o svemu misli lokalno stanovništvo? „Samo neka se gradi. Razviće se grad, zaposliće se ljudi...“, ističu građani Trebinja.
 
Veljko Zeljković

Članak in Generalna | Komentari (0) | Trekbekovi (0)

Poslanici podržali prodaju rafinerija

Autor bsdpowa | 23 Dec, 2006

BANJALUKA - Narodna skupština RS je na posebnoj zatvorenoj sjednici dala saglasnost da kupac Rafinerije nafte u Brodu, Rafinerije ulja u Modriči i banjalučkog "Petrola" bude ruska kompanija "Njeftegazinkor" iz Moskve, koja radi u sistemu kompanije "Zarubežnjeft".

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Igora Radojičića, parlament je usvojio zaključke Odbora za privredu i finansije, prema kojima se Vlada obavezuje da pri utvrđivanju obaveza prema povjeriocima bez saglasnosti Skupštine one ne mogu iznositi više od 47 miliona dolara za DEVIN, 9,1 milion dolara za TIFON, 15,9 miliona dolara za NBB, a ostali sitni povjerioci da se svedu na 70 odsto njihovog potraživanja.

Prihvaćeno je i da obaveze prema "Vitolu", koje nisu obuhvaćene iznosom od 72,55 miliona evra, ne mogu biti prihvaćene u iznosu većem od 27,4 miliona dolara, a u slučaju da se kod preduzeća u sastavu naftne industrije RS pojave skrivene obaveze Narodna skupština je ovlastila Vladu RS da ih može izmiriti iz drugih sredstava i o tome obavijestiti parlament RS.

Prihvaćeni su i zaključci Kluba poslanika SNSD-a, prema kojima parlament RS podržava dosadašnje aktivnosti Vlade na pripremi privatizacije NIRS, te da će se Vlada RS u pregovorima s odabranim strateškim kupcem rukovoditi potrebom aktiviranja, rekonstrukcije i modernizacije ova tri preduzeća, kao i da će u skladu s tim postizati uslove prodaje paketa akcija u vlasništvu RS i Fonda za restituciju RS.

Narodna skupština RS zadužila je Vladu da razmotri potrebu usklađivanja propisa radi nesmetane privatizacije NIRS.U prihvaćenim zaključcima se kaže da Narodna skupština RS očekuje da organi BiH svojim aktivnostima doprinesu efikasnom postupku privatizacije ovih preduzeća.

U skladu s tim, Skupština Srpske od Savjeta ministara BiH traži da što hitnije donese takvu odluku.Imajući u vidu i lokalni značaj privatizacije Rafinerije nafte, parlament RS predlaže Skupštini opštine Brod da u zakonom predviđenoj proceduri izvrši otpis 70 odsto duga po osnovu komunalnih obaveza Rafinerije prema opštini.

Premijer RS Milorad Dodik je po završetku sjednice rekao da ugovor s ruskom kompanijom predstavlja poslovnu tajnu, te da je to razlog zbog kojeg je zasjedanje bilo zatvoreno za javnost.

Dodik je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da su sve odluke donesene velikom većinom "za", ističući da je odluka za davanje saglasnosti donesena skoro jednoglasno jer su samo dva poslanika bila uzdržana. On je naveo da će osnovu ugovora činiti protokol koji je s ruskom kompanijom potpisan u Moskvi.

On je kazao da se tokom pregovora s Rusima pojavio problem koji nije bio primijećen prilikom izrade protokola, a to je odluka Savjeta ministara BiH o tome da se dozvoli prodaja derivata nafte koji se proizvode u Rafineriji Brod.

"Ta odluka ističe 31. decembra ove godine i tu odluku mi moramo da dobijemo ako hoćemo da uđemo u ovaj aranžman", rekao je Dodik dodajući da je Skupština Srpske donijela zaključak u kome traži hitno od Savjeta ministara da donese takvu odluku.

"Lično ću, ako ne bude spremnosti da se to uradi, tražiti već iduće sedmice da se ima restriktivan karakter prema odlučivanju u organima BiH sve dotle dok se ne donese ta odluka", poručio je Dodik.

On je rekao da ta odluka nikoga ne ugrožava u BiH jer je jedini proizvođač nafte Rafinerija Brod.Dodik je ocijenio da oni koji u Savjetu ministara ne žele da donesu takvu odluku rade na zaštiti nekih monopolskih grupa, a ne BiH podsjećajući da je ta odluka mogla biti donesena prije dva dana, ali da je skinuta s dnevnog reda.

Govoreći o značaju pokretanja Rafinerije, Dodik je istakao da, kada bude u punom kapacitetu od četiri miliona i više tona prerade nafte, uplaćivaće državnim institucijama oko 400 miliona KM godišnje poreza.

Krstan Simić, šef Poslaničkog kluba SNSD-a, smatra da će osposobljavanje Rafinerije u Brodu to preduzeće vratiti na privrednu mapu uspješnih preduzeća RS, ali i regije.Dragan Mikerević, poslanik PDP-a i bivši premijer RS, kazao je da je njegova partija podržala izbor kupca i da očekuje da će Savjet ministara donijeti odluku o produženju prodaje derivata nafte koji se proizvode u Rafineriji Brod. On je ocijenio da je apsurdno da se u vremenu kada se potpisuje ugovor CEFTA i stvara jedinstveno tržište jugoistočne Evrope ne može stvoriti jedinstveni ekonomski prostor BiH, tako da će vrijeme pokazati ko se istinski bori za BiH.

Mladen Bosić iz SDS-a je kazao da je ta partija zatražila da poslije procedura javnost bude upoznata s materijalima o kojima su raspravljali poslanici.

Preduzeće "Zarubežnjeft" jedno je od najuspešnijih ruskih državnih preduzeća, koje u budžet godišnje donosi pola milijarde dolara.
Na Berzi suspendovano trgovanje akcijama rafinerija i "Petrola".Banjalučka berza juče je privremeno zaustavila trgovanje akcijama Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i banjalučkog "Petrola" dok se ne objave informacije o privatizaciji tih preduzeća o kojima je raspravljala Narodna skupština RS.

Cilj suspenzije trgovanja je obezbjeđivanje ravnopravnog položaja svih investitora.

"Imajući u vidu da je sjednica Skupštine počela u 10 časova, a da trgovanje akcijama na kontinuiranom trgovanju traje do 13 časova, željeli smo da otklonimo bilo kakvu sumnju da bi eventualno neko mogao koristiti informacije sa sjednice, a da su drugi u tome onemogućeni", kazao je Darko Lakić iz Banjalučke berze.

Banjalučka berza je prvu takvu mjeru sprovela početkom mjeseca zbog slučaja koji se ticao privatizacije "Telekoma Srpske".Lakić je istakao da je prekid trgovanja u cilju zaštite investitora uobičajena stvar na svjetskim berzama, koja će se i u RS ubuduće sve češće dešavati s razvojem tržišta kapitala i značajem informacija na kretanje cijena akcija.
Detalji protokola o prodaji

Prema protokolu, koji je potpisan 16. avgusta, o učešću u privatizaciji, rekonstrukciji rafinerija nafte i ulja i "Petrola" predviđeno je da se 80 odsto akcija Rafinerije nafte proda "Zarubežnjeftu" za 42 miliona evra. Prodaja 75,6 odsto akcija u Rafineriji ulja Modriča iznosi više od 67 miliona evra, dok bi 80 odsto akcija "Petrola" bilo prodato za 10 miliona evra.

Ukupna prodaja državnog kapitala u rafinerijama nafte i ulja i "Petrolu" iznosila bi 121.278.846 miliona evra.Prema protokolu, ruski kupac se obavezao da prerada sirove nafte u Rafineriji Brod dostigne 4,2 miliona tona godišnje, prerada ulja i maziva u Rafineriji ulja u Modriči 130.000 tona godišnje, a plasman derivata preko "Petrola" da iznosi minimalno 2.500 tona godišnje.

"Vnešekonombank" se obavezala da obezbijedi finansiranje kupovine i svih investicija vezanih za privatizaciju rafinerija i "Petrola".

Rusi su se prema protokolu obavezali da izgrade prugu od Rafinerije nafte u Brodu do Modriče i da je nakon izgradnje predaju Vladi RS na korištenje bez naknade. Vrijednost ove investicije je 59 miliona evra.

R. Šegrt

Članak in Generalna | Komentari (0) | Trekbekovi (0)

«Prethodni   1 2